Dr Zlatko Lagumdžija na skupu UN Mreže samoodrzivog razvoja o konkretnoj EU podršci nakon kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine

You are currently viewing <strong>Dr Zlatko Lagumdžija na skupu UN Mreže samoodrzivog razvoja o konkretnoj EU podršci nakon kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine</strong>

13. decembar 2022. godine, Atina Grčka

Mreža samoodrživog razvoja Ujedinjenih Nacija (SDSN UN) pod  predsjedavanjem Jeffrey Sachsa, predsjednika SDSN-a i Phoebe Koundouri, predsjednice SDSN Evrope, održava dvodnevni skup u Atinskoj Akademiji nauka i umjetnosti posvećenom uspostavi UN SDSN Globalne klimatske platforme i narednim koracima u saradnji na prostoru Evrope, Azije i Sjevera Afrike.

Dr Zlatko Lagumdžija, predsjedavajući SDSN Zapadnog Balkana, zajedno sa Christos Stylianidesom, ministrom za klimatske krize i zaštitu Grčke, je bio uvodničar na plenarnoj sesiji pod nazivom “Put ka klimatskoj neutralnosti i otpornosti”.

Dr Lagumdžija je pozvao učesnike skupa da Mreža samoodrživog razvoja bude promotor i nosilac aktivnosti usmjerenih ka tome da EU, nakon što dodijeli kandidatski status Bosni i Hercegovini, pokrene nekoliko paralenih regionalnih inicijativa od kojih bi građani u ovim prostorima imali konkretnu korist, a značajno bi ubrzale ukupni proces evropskih integracija. Istakao je da Mreža SDSN Zapadnog Balkana već ima dobre povratne informacije o postizanju zajedničkih ciljeva nekih lokalnih samouprava poput Vlade Kantona Sarajevo i finansijskih subjekata poput Raiffeisen banka Bosne i Hercegovine.

Proces proširenja EU nakon kandidatskog statusa se treba odvijati paralelno kroz postojeću Evropsku Zelenu i Zdravstvenu Uniju, Digitalnu transformaciju i novu Evropsku ekonomsku zajednicu. Ovo ne bi bio samo katalizator ukupnog procesa proširenja EU već i pretpostavka da EU bude ozbiljno shvaćena u svom susjedstvu kao globalni geostrateški igrač.

Isti principi za Evropsku Zelenu, Zdravstvenu, Digitalnu i Ekonomsku Zajednicu se mogu primjeniti na integrirani evropski prostor koji uključuje i Zapadni Balkan na isti način na koji je od 1957. do 1993. funkcionisala Evropska Ekonomska Zajednica kao preteča današnje Evropske Unije.

Sve to podrazumjeva aktivnije uključivanje multilateralnih finansijskih institucija, prije svega Evropske Investicione Banke i Evropske Banke za Obnovu i Razvoj u ove tematske Evropske Zajednice kao transformacioni generator ukupnog proširenja i jačanja Evropske Unije. Ovo nije samo u interesu zemalja Zapadnog Balkana  već i primarni interes  Evropske Unije zasnovane na zajedničkim vrijednostima  i prosperitetu.