Skopje, 14. oktobar 2021. godine
Na poziv Londonskog Ekonomista (The Economist) dr Zlatko Lagumdžja učestvuje na skupu pod nazivom “Samit Zapadni Balkan2021” koji se održava u Skoplju.
Problemi sa kojima se susreću zemlje Zapadnog Balkana zahtijevaju dublju saradnju i reforme bez kojih se region sve više odvaja od EU. Skup je posvećen prioritetima Sjeverne Makedonije i regiona u cjelini na jačanju saradnje i stabilnosti kao uslova za ubrzanje integracija Zapadnog Balkana u Evropsku Uniju.
Dr Zlatko Lagumdžija je pozvan da bude uvodničar na panelu pod nazivom “Jačanje mira i saradnje Jugoistočne Evrope u neizvjesnom globalnom okruženju”.
Govoreći o principima i politikama euroatlantskih i regionalnih aktera zasnovanim na “3P Papiru” Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, Nizami Ganjavi Internacionalnog Centra (NGIC) i Nacionalnog Komiteta za Američku spoljnu politiku (NCAFP) , dr Lagumdžija je ukazao na nekoliko ključnih elemenata bez kojih se ne moze govoriti o miru i stabilnosti a naročito ne o daljem jačanju evroatlantskih integracija i ekonomskom oporavku zemalja regiona.
Podrška civilnom društvu, sa ljudskim pravima u centru svih politika, uz odlučan obračun sa politički njegovanom korupcijom moraju biti preduslov svih reformi i jačanja demokratskih institucija. Progres se može mjeriti samo ozbiljnim kažnjavanjem i otporom idejama i akterima koji promoviraju mijenjanja granica, negiranje genocida i svaki vid etničkog ili vjerskog radikalizma.
Zbog toga se moraju intenzivirati Evropski i Američki mehanizmi sankcija protiv svih koji podrivaju mirovne sporazume, narušavaju ljudska prava i nastoje institucionalno uvesti segregaciju ljudi po različitim identitetima uključujući i prijetnje daljim podjelama i secesijom.
Građani širom regiona su svojevrsni taoci korupcije i organizovanih kriminalnih korporacija sa političkom podrškom sa pravosuđem koje se u značajnoj mjeri i djelovima regiona nalazi na najnižem nivou od početka evropskih reformi. Upravo iz tih razloga potrebno je da EU što prije implementira odluke i regulative Savjeta EU o uspostavi Globalnog režima sankcija za narušavanje ljudskih prava Evropske Unije. Sankcije prema liderima koji svojim ponašanjem podrivaju mir i ugrožavaju ljudska prava nije samo svojevrstan test partnerstva EU i SAD u regionu već je i jasan znak spremnosti euroatlantskih partnera da budu ozbiljno tretirani na globalnoj geopolitičkoj sceni.
Pored navedenog, u svom izlaganju, dr Lagumdžija je posebnu pažnju posvetio potrebi za uključivanje regiona u Evropski Zeleni dogovor kako bi se zaustavio odliv mladih ljudi, ekonomska besperspektivnost i stvaranje još većeg jaza između Zapadnog Balkana i EU. Uslov za to je objedinjavane progresivnih snaga u regionu koje su spremne da promjene postojeći vladajući narativ sukoba, nacionalizma, populizma i segregacije sa hrabrošću i znanjem posvećenim izgradnji novog narativa saradnje, ljudskih prava, obrazovanja i izgradnje država i društva zajedničkih vrijednosti u svih 6 država regiona.
Ekonomist je na ovom skupu okupio lidere i prominentna aktere iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije, Evropske Unije i SAD, kako bi u otvorenom dijalogu došli do prijedloga vezanih za temu kojoj je konferencija posvećena.
Uvodničari i govornici na osam panela između ostalih su Zoran Zaev i Albin Kurti, premijeri Sjeverne Makedonije i Kosova, Dritan Abazović, Arben Ahmetaj, zamjenici premijera Crne Gore i Albanije, George Papandreu predsjednik Socijaističke Internacionale, Joska Fiser bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova Njemačke, Mateo Rivelini direktor Evropske Investicione Banke za Jugoistočnu Evropu, John Negroponte bivši zamjenik državnog sekretara SAD i Ian Lesser predsjednik German Marsal Fonda SAD.
O američkim prioritetima na Zapadnom Balkanu posebno izlaganje je imao Gabriel Eskobar zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropske i Euroazijske poslove.